OČEKUJEM, OČEKUJEM...!

Očekivanja. Često veoma kobna za nas same, jer donose razočaranje. Evo, dobili smo i rimu, pa nam možda bude lakše prebroditi ovu zimu... :) No, da se vratimo na početak priče. Svatko od nas se barem jednom razočarao u životu u svoga prijatelja / prijateljicu / partnera / člana obitelji (ili nekog petog) zbog toga jer smo očekivali od njih nešto, a to se nije ostvarilo. I onda nastupa ono opće poznato, ogovaranje odnosno traženje podrške od drugih. Nađemo ''rame za plakanje'' i započnemo ljudsku igru: ''Zamisli, ja sam napravio/la to i to, a on/ona to nije cijenio/la i napravio/la je ovo...zamisli kako je bezobrazan/na, a sve sam mu dao/la.'' I naravno, naša osoba koja je rame za plakanje, počne igrati našu igru jer se naravno to i od nje očekuje. Očekuje se podrška. ''Ajme kako grozno, stvarno to nije u redu, kako je mogao/la tako...'' I tako u nedogled. Ali čemu sve to. Zapravo, naš život bi bio puno jednostavniji kada bi razumjeli druge i davali bez očekivanja da nam se vrati. Naravno, nitko ne želi biti budala i davati unedogled nekome, a da to druga osoba ne prepoznaje. Poanta je dati i pružiti radi sebe samoga. I tu priča završava. Barem bi trebala, ali naravno rijetki su slučajevi da je tu kraj.

Neki tvrde da nemaju očekivanja, a opet njihovo nesvjesno ponašanje jasno pokazuje da itekako imaju. I to ogromna. Pa ako im je osoba veoma bliska, često znaju i bacati na tu osobu osjećaj krivnje. Jer, kada ja osobi kažem da to ponašanje nije bilo u redu i to povežem sa osjećajem krivnje, imam je u šaci...plesati će kako ja hoću. Vjerojatno će mi se ispričati, što i želim jer mi je bitno da me shvati i razumije. Ali, pitanje je, što ste vi napravili da shvatite tu osobu? Jeste li je pitali zbog čega je napravila to što je napravila? Što je toj osobi važno? Jeste li pokušali stati u cipele te osobe, van vaših okvira, uvjerenja i vašeg pogleda na svijet? Jeste li pokušali shvatiti njegov svijet? Vjerojatno o tome niste razmišljali. Pa zašto i bi, kada vama je bitno samo kako se vi osjećate. I sve je to u redu. Svakome su vlastiti osjećaji na prvome mjestu. Sada je pitanje, na kojem mjestu vam je ta osoba s kojom ste u odnosu. Da li vam je važna i koliko vam je važna? Želite li graditi zdrav i kvalitetan odnos ili želite dobiti ono što vama odgovara u tom trenutku?

Svako ponašanje je pozitivno za tu osobu. Kao što je vaše ponašanje pozitivno za vas, tako i ponašanje druge osobe ima pozitivnu svrhu za tu osobu. To sve zvuči jako jednostavno, a zapravo živjeti na ovaj način i promijeniti sebe, svoje okvire i filtere kroz koje promatramo druge i svijet je dosta teško. Potrebno je uložiti nešto truda. Zato probajte sljedeći put postaviti pitanje drugoj osobi, a ne odmah suditi. Probajte razumjeti i shvatiti. Naravno da je osoba imala svoje razloge zašto je nešto učinila i kako je to učinila. Svi smo različiti. Imamo različit pogled na život, različito smo odgojeni, različito promatramo i doživljavamo svijet i ljude oko sebe, različito reagiramo, različito osjećamo i različita očekivanja imamo... I u tome je čar. Shvatiti sebe i probati razumjeti druge, ako nam je to važno. Jer nemojte misliti da su ljudi koji žive oko vas tu da ispunjavaju vaša očekivanja. Jer kako bi bilo da se situacija okrene i da se od vas stalno očekuje da ispunjavate tuđa očekivanja. I onda, kad ne ispunite niste dovoljno dobri. Nije to baš u redu, zar ne? Jedno je dogovoriti se oko nekih stvari i definirati što nam je važno, a drugo je očekivati od drugih i etiketirati ih. Ako od ikoga trebate očekivati nešto, onda ste to vi. Očekujte od samih sebe. Eto, ostavljam vas sa ovim mislima.

I ne zaboravite:

''Ja nisam ovdje da ispunjavam tvoja očekivanja, kao što ni ti nisi ovdje da ispunjavaš moja. Ako se možemo naći na pola puta, razumjeti se i poštivati onda super, a ako ne, isto super.''

Vaš Life Coach Ursula